Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine

Legal facts

Production area

Legal description of the area, as the specification words it:

Sjeverna linija uzgoja na zapadu Hercegovine kreće od naselja Sovići (općina Grude) u pravcu Galići - Bobanova Draga i iznad Gruda prelazi na liniju puta Grude-Višnjica (Dragićina) i prelazi preko šireg područja Donjih Mamića. Od Alpeza linija ide istočno prema Medićima i kreće prema jugoistoku obuhvaćajući dio Buhova sve do planine Ozren koju zaobilazi s južne strane i nastavlja na istok preko naselja Gornji Hamzići i kreće istočno ispod planine Trtla preko zaseoka Odaci, i između brda Brdo i Vagan zalazi užim krakom prema sjeveru do položaja Brljevci. Preko šireg područja Blatnice linija se spušta sve do Krčevina od kojih se kreće prema sjeveru i preko Kruševa (Sretnice) ide sve do istočnog podnožja planine Trtla. Zatim se kreće sjevernom stranom Trtle iznad Mostarskog Blata, preko naselja Ljuti Dolac, Biograci i Uzarići, odnosno zaseoka: Buhači, Lasići, Primorci i ispod brda Kljenak okreće prema sjeverozapadu i zapadu obuhvaćajući naselja: Turčinovići i Duboko Mokro. Od Dubokog Mokrog linija ide zapadno do Privalja i preko Gornjih Mamića, sjeverozapadno, do samog podnožja Vranića: Od zaseoka Dovičići linija uzgoja kreće istočno, ispod brda Kočerin, zahvata južni dio Ljubotića i nakon prelaska rijeke Ugrovače zaobilazi naselje Dobrkovići s južne strane. Linija dalje ide jugoistočno, iznad grada Širokog Brijega i kraćim dijelom se zavlači prema sjeveru uzvodno dolinom rijeke Lištice. Istočno od Širokog Brijega linija zaobilazi s južne strane Lišku Dubravu i kreće prema sjeveru obuhvaćajući dio naselja Donji Gradac (Donje Polje) iza kojeg okreće prema jugoistoku preko zaseoka: Puste njive, Marići i Slavići. Linija se preko Pologa spušta do Ćavara od kojih okreće prema sjeveru i brdu Mikuljača koje zaobilazi s južne strane, iznad naselja Ilići u Mostaru. Obroncima Planinice iznad naselja Cim, Vihovići i Orlac linija ide prema Raštanima, iza kojih ulazimo u usko područje koje je s desne strane omeđeno rijekom Neretvom a s lijeve obroncima planine Raška Gora. Južni pravac od Gorice (Donji Vinjani) ide jugozapadno preko Bekijskog polja do granice s RH u Donjem polju u kojemu okreće na jugoistok preko Imotskog polja sve do toka Matice (Vrljika) koja s južne strane omeđuje Bekiju i Imotsko-Bekijsko polje. Idući Maticom prema jugoistoku dolazimo do područja Drinovaca koje je s zapadne strane omeđeno granicom s RH. Idući jugoistočno, prema Čapljini, dolazimo do područja Tihaljine koje prati rijeku Tihaljinu od njenog izvora u Peć-Mlini pa sve do područja Klobuka u kojemu se područje uzgoja širi prema zapadu i obuhvaća naselja: Vojnići, Mala Šipovača i Orahovlje do granice s RH. Jugoistočno od Orahovlja prelazimo tok rijeke Brza voda i ulazimo na područje Graba koje je s jugozapadne strane omeđeno granicom s RH, a sa istočne strane tokom rijeke Mlade (Tihaljina). Južno od Graba linija uzgoja ide granicom RH preko polja Rastoke do Velikog Prologa gdje linija kreće jugoistočno prema Crvenom grmu i području Humca u općini Ljubuški. Idući dalje granicom s RH dolazimo do jezera Uži koje linija zaobilazi sa sjeverne, istočne i južne strane, odakle nastavlja, preko Gabelskog polja do toka Neretve u Gabela polju. Idući desnom obalom Neretve uzvodno, dolazimo do ušća Trebižeta (Mlade) koja je sa sjevera omeđila opisano područje. Uzvodno od ušća Trebižeta započinje područje uzgoja koje je s južne strane omeđeno tokovima rijeka (Trebižat, Mlada, Tihaljina, Vrljika), s istočne strane rijeka Neretva (Čapljina, Dretelj, Šurmanci, Krućevići, Žitomislići, Maloševići, Jasenica, Mostar, Raštani) a sa sjeverne strane gore opisano područje (sjeverna linija:Gorica-Raštani) sa sjeverne strane do Raštana. Preko Vojna linija dolazi do podnožja Raške gore, malo iznad hidrocentrale Salakovac. Linija nastavlja s istočne strane brda Jedrinje i Zaružje okreće na sjeverozapad desnom obalom rijeke Drežanke sve do gornje Drežnice. Na mjestima linija ulazi između brda prateći uske tokove desnih pritoka Drežanke: Tramišnik i Kabalac. Linija prelazi na lijevu obalu Drežanke i spušta se prema Neretvi preko zaseoka: Striževo, Kosirice, Žlib, Donje Selo sve do ušća u Neretvu. Od ušća linija nastavlja uzvodno, desnom obalom Neretve sve do zaseoka Diva Grabovica od koje se jedan krak odvaja na zapad, koritom toka Diva Grabovica. To ujedno predstavlja krajnju sjevernu točku uzgojnog područja na desnoj obali Neretve. Na lijevoj obali Neretve uzgojno područje počinje ispod Aleksina Hana i kreće se uskim pojasom između Neretve i okolnih planina sve do Bogomolovica gdje se širi prema istoku, a potom se nizvodno ponovo sužava u područje Donje Grabovice i Donjih Jasenjana u kojima završava područje uzgoja gornjeg toka Neretve. U mjestu Bijela nalazi se izdvojeno područje koje se od mjesta Bijela prostire dolinom toka rijeke Bijela i obuhvaća manje područje između Gornjih Jasenjana s zapada i obronaka brda Ravni s istoka. Prema sjeveru se proteže uže područje sve do Luka. Nizvodno, u Salakovcu, kreće linija uzgoja na lijevoj obali Neretve prema sjeveru obroncima Prenja preko zaseoka: Prigrađani na sjever do Selišta od kojih se linija spušta jugoistočno u šire područje Podgorana. Prema jugu obuhvata područje Humi Lišana i preko Bošnjaka, zaobilazeći Orlov kuk s zapadne strane spušta se u Potoke. Prema jugoistoku obuhvata naselja Livač, Kutilivač, Kuti i obroncima Veleža spušta se u Vrapčiće. Obroncima Podveležja sa sjeverne strane i Neretve s zapadne strane uzgojno područje (Bijelo polje) zauzima istočnu orijentaciju i paralelno s Mostarskim poljem preko naselja Opine, Gnojnice, Dračevice dolazi do iznad vrela Rijeke Bune u Blagaju. Sa zapadne strane ovo područje je omeđeno rijekom Neretvom sve do ušća Bune u Neretvu u naselju Buna. Iza Blagaja linija ide jugoistočno do sela Vranjevići do obronaka brda Kvanj (Rudine) odakle se spušta zapadno prema vrelu rijeke Bunice i ispod zaseoka Dolovi okreće ponovo na istok do Rotimlje (općina Stolac). S zapadne strane područje je omeđeno tokom rijeke Neretve sve do ušća rijeke Bregave koja ovo područje omeđuje s južne strane. Linija dalje prema istoku prolazi ispod brda Kotašnica s zapadne strane i krećući se prema jugoistoku dolazimo do područja Hodova i kanjona Radimlje. Dalje na jugoistok dolazimo do Barana preko kojih, prateći južne obronke brda Drenovac, dolazimo do kanjona rijeke Bregave. Linija uzgoja ide istočno južnim obroncima planine Hrgud sve do izvora Bregave. Linija na lijevoj obali Bregave ide od izvora (Studenac) zapadno, sjevernim obronkom Komanjeg brda kojega obilazi sa sjeverne i zapadne strane i kreće na jugoistok preko Bitonje i na jug prema širem području Burmaza, obilazeći brdo Gradina s zapadne strane prema istoku do zaseoka Gornja Duboka. Linija ide dalje na jug preko Gleđevaca i kod mjesta Janjići okreće na zapad do sjevernih obronaka brda Crnoglav. Linijom prema jugoistoku dolazimo u šire područje Gornjeg Hrasnog iz kojega se jugozapadno preko Međugorja i Vinogradine spuštamo do Svitavskog jezera u dnu Popovog polja. Od Svitavskog jezera linija uzgoja ide istočno, gotovo paralelno s Popovim Poljem sve do Trebinja. Linija ide preko Čavaša, i Orašja do Luke gdje se područje širi na istok do Koteza od kojih se spušta prema širem području Strujića. Linija se od Strujića spušta južno, s zapadne strane obilazi planinu Bjelašnica, i kreće se u istom pravcu do Galičića u kojima ponovo skreće na istok i južnim obroncima Bjelašnice obuhvata područje naselja: Veličani, Dubljani, Dračevo iza kojega okreće prema jugu obuhvaćajući naselja Drijenjani i Mrkonjići sve do Žakova. Dalje prema istoku linija prati tok rijeke Trebišnjice sve do Starog Slanog, Donje i Gornje Košćele i naselja Tvrdoši iza kojega linija uzgoja ulazi u šire područje grada Trebinja u kojemu linija okreće prema sjeveroistoku obuhvaćajući naselja: Mostaći, Zasad, Hrupjela, Podgljivlje i Gorica. Iza Gorice linije okreće prema istoku i preko Banića dolazi do zapadnih obronaka Zelenikovca kojega zaobilazi s južne strane i uskim pojasom oko rijeke Trebišnjice dolazi do Trebinjskog jezera i Donjeg Grančareva preko kojega okreće na sjever sve do Gornjeg Grančareva i hidrocentrale koje predstavlja najistočniju točku potencijalnog uzgoja. Od Gornjeg Grančareva linija uzgoja prelazi na lijevu obalu Trebišnjice i preko Breštana ulazi u šire područje Jazina i Lastve odakle se jedan krak širi istočno preko Šehovića Glavice i uskim područjem rijeke Sušice dolazi do Aranđelova iza kojega na državnoj granici prema Crnoj Gori i završava ovaj krak uzgoja. Od Lastve drugi krak uzgoja se odvaja jugoistočno dolinom riječice Jazine i ide sve do Paklišta i zavlači se u doline riječice Prijeka voda gdje završava ovaj krak uzgoja. Od Lastve idući na zapad uzgojno područje prati lijevu obalu Trebišnjice sporadično se šireći prema jugu u zaleđu naselja Dolovi, Donje i Gornje Police iza kojih uzgojno područje ulazi u šire područje Popovog Polja u kojemu linija uzgoja ide preko Gornjeg Čičeva, južno obuhvaćajući Rudeži i okreće na jug preko Bugovine i de sve do Velje Gore u kojoj okreće na zapad do naselja Zgonjevo. Krak uzgoja ide jugoistočno zapadnim obroncima brda Vardar sve do Podorašnice. Linija zaobilazi Strmoglavicu sa sjeverne i zapadne strane i ide jugoistočno do Međeđe odakle okreće na zapad i preko šireg područja Poljica okreće na sjever obuhvaćajući naselja Zgonjevo, Bihovo i Volujac. Preko šireg područja Bijograca linija zaobilazi brdo Ljubovac i kreće se prema jugu sve do Slivnice od koje linija okreće sjeverozapadno sve do Sparožića i Šiljeve doline preko koje linija dolazi do zaseoka Oraha iza kojega okreće prema jugu i jugistoku do Uskoplja i Ivanice na krajnjem jugoistoku uzgojnog područja. Od Ivanice prema zapadu uzgojno područje je s južne strane omeđeno državnom granicom s republikom Hrvatskom sve do područja Žane doline. Od Nenovića linija ide sjeverno do Obradove doline i naselja Kutine iza kojega okreće na sjeveroistok sve do naselja Krajkovići. Linija ide dalje od Jasenice-Lug prema naselju Gojšina, Diklići, Poljice-Popovo, Zagradinje, Sedlari i u Muharevoj Ljuti okreće na zapad i jugozapad do Zavale. Od Zavale jedan krak ide prema Orahovom dolu iza kojega dolazi do državne granice s Republikom Hrvatskom. Od Zavale linija ide paralelno s tokom Trebišnjice preko Čvaljine do Ravnog. Od Ravnog linija ide uskim pojasom sjeverozapadno sjevernim obroncima brda Bratogošac i iza Dvrsnice zaobilazi sa sjeverne i zapadne strane brdo Bratogošac do naselja Velja međa, Trnčina, Turkovići sve do Donjeg Zelenikovca u kojemu završava uzgojno područje Popovog polja. Od Zelenikovca, odnosno, Svitavskog jezera uzgojno područje ide u dva pravca: južno, obuhvaćajući široko područje općine Neum, sve do Jadranskog mora i državne granice s RH i sjeverozapadno područje prema općinama Stolac i Čapljina. Južni pravac od Papratnice ide južnim obroncima planine Velika Žaba i naselja: Broćanac, Podžablje, Dobrovo, Oskrušnica pa preko Brestovice ide do Ilijinog polja i obronaka brda Prisoje, zaobilazi zaliv Neum – Klek i prelazi na poluotok Klek. Zatim ide jugoistočno prateći morsku granicu kanala Mali Ston do državne granice s RH. Linija potom ide sjeveroistočno prateći državnu granicu sve do šireg područja Donjeg Drijena iza kojega okreće sjeveroistočno do šireg područja naselja Žukovica i Hotanj sve do Paparatnice u kojoj završava južni pravac. Sjeverozapadno područje od Svitavskog jezera ide preko Hutova do područja sjeverno od planine Velika Žaba koju zaobilazi sa sjeverne strane. Jedan pravac ide jugozapadno obuhvaćajući naselja: Cerovo, Srijetež i šireg područja Boruta do granice s RH. Drugi pravac produžava prema sjeverozapadu zaobilazeći brda: Rogovi i Brštanica iza koje se po sjevernim obroncima područje kompaktno širi prema području Hutova blata i prema jugu i jugozapadu dolazi do prirodnih granica koje čine rijeke Krupa na sjeveru, Neretva na Zapadu i granica s RH na jugu. Uz rijeku Krupu su naselja : Sjekose, Dračevo i Krupa te šire područje Doljana na lijevoj obali Neretve uz granicu s RH. S južne strane granica područja ide uz granicu s RH i prekida na sjevernim obroncima brda Borut. Drugi krak od Svitave ide prema Stocu obuhvaćajući šire područje Bjelojevića, Kruševa, Gornjeg i Donjeg Poplata i sve do Komanjeg brda i toka Bregave sjeveroistočno od Stoca. Od Stoca idući na zapad, sjeverna strana ovog područja omeđena je tokom rijeke Bregave sve do njenog ušća u Neretvu na području grada Čapljina.

On the map: Approximate location only, not an area.

Cultivars

No cultivars recorded in the catalogue yet.

Dates and coverage

Sources last checked: 2026-11-10. Profile reviewed: not recorded.

Scope: Olive oils in eAmbrosia (the EU register). 152 candidates: 0 pending, 152 included, 151 published.

Suggest a correction (by email, no account needed; checked against the primary sources before anything changes.)